Upoznajmo Hrvatsku

Prizori nepreglednih rijeka Hrvata iz svih krajeva Lijepe naše i iz inozemstva, koje su se 16. srpnja slile u Zagreb odati počast viceprvacima svijeta, obišli su svijet i stavili točku na i povijesnom uspjehu Vatrenih u Rusiji. Još od sjajne polufinalne pobjede nad Englezima, nacijom koja je izmislila nogomet, svijet se pita tko su ti Hrvati, tako malobrojni, a tako ­srča­ni. Hrvatske je nogometaše u finalu svjetskog prvenstva na malim ekranima gledalo najmanje milijardu ljudi, vatreni su punili naslovnice svjetskih medija, a cro je bio najviše pretraživan pojam na Googleu. Taj internetski gigant dan nakon finala čestitao je Hrvatskoj ukrasivši svoju tražilicu za cijeli svijet ilustracijom hrvatskih navijača uz poruku: Bravo, Hrvatska!

Ponos, zajedništvo i domoljublje ovoga je srpnja ujedinilo Hrvatsku. I s pravom se u medijskim komentarima ovaj trenutak ističe kao prilika za cijelu zemlju. Za sport, za gospodarstvo, za obrazovanje, za znanost. No to ne smije ostati puka floskula, jer će onda, kako u prigodnom razgovoru na sljedećim stranicama govori sociolog religije Ivan Markešić, ova nogometna euforija doista samo splasnuti kao mjehur od sapunice i neće se promijeniti ništa. Ne trebamo se zanositi nerealnim planovima i očekivati nemoguće, ali možemo se držati preporuke kineskoga filozofa, koju je često ponavljao prošli predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović – umjesto širenja crnila upalimo svatko svoju malu svijeću, učinimo ono što možemo, makar to bilo i maleno. To nas uče i naši sportaši.

Odjek uspjeha hrvatskih reprezentativaca prilika je i za još veću promociju hrvatske kulture. Hrvatska je po broju nematerijalnih kulturnih dobara na listi UNESCO-a u samu svjetskom vrhu, naša je materijalna kultura na mnogim mjestima usporediva i s neusporedivo većim kulturama, hrvatski suvremeni umjetnici sve češće ostvaruju svjetske karijere. O svemu tome svjedoče i središnje stranice ovoga ljetnog Vijenca. Imamo se dakle čime podičiti i predstavimo to svijetu na pravi način, prilagođen današnjem vremenu, u skladu s motom ove Europske godine kulturne baštine: Naša baština – gdje prošlost susreće budućnost.

No da bismo prijateljima u svijetu mogli predstaviti svoju zemlju i kulturu u svoj njezinoj raznolikosti, najprije je sami upoznajmo. Krenimo od svojih krajeva i obiđimo znamenitosti koje nismo (dugo) posjetili, povedimo školsku djecu da upoznaju povijest svoga zavičaja na mjestima gdje se ona stvarala, upoznajmo hrvatske krajeve u kojima nismo bili. Ljetni odmori koji su ispred nas idealna su prilika za to.